Plastika je biznis !

31. siječnja 2018.

Jučer je u Akceleratoru Tehnološkog parka Zagreb na Zagrebačkom Velesajmu održan TEDxZagrebSalon kojim smo željeli dati priliku viziji budućeg ekološkog Zagreba kakav nas sve uskoro očekuje.

Iako utorak poslovično nije rezerviran za sjednice Gradske skupštine u Zagrebu ovaj je morao biti ovjenčan odlukom o komunalnom otpadu koju svi gradovi i općine temeljem direktive Europske unije moraju imati prije 1.veljače ove godine. Mi nismo znali za održavanje sjednice kada smo planirali datum za ovaj TEDxZagrebSalon. Posve rasterećeni od političkih tema željeli smo postaviti temelje vizije budućeg ekološki svjesnog Zagreba koji bi najkasnije 2020. godine trebao odvajati najmanje 50% korisnog otpada i reciklirati ga. Odabir gostiju koji bi mjerodavno i kompetentno sudjelovali u razgovoru bio je spontan. Sudionici su čak preporučili jedni druge za sudjelovanje u događaju uvažavajući njihove dosege znanja o ovoj aktualnoj temi.

Uvodno su prikazana četiri TED video govora koji su donekle zbunili prisutne koji su očekivali stručnije teme od onih koje su vidjeli: urbani umjetnik koji je pokrenuo svjetski pokret koji ističe važnost uličnih sakupljača sekundarnih sirovina, dječak koji je na obiteljskom roštilju slučajno naučio sve o recikliranju stiropora iz transportnih kutija svojih omiljenih igračaka, umirovljenik koji nas je naučio kako uštedjeti papir za brisanje ruku pametnim pravilnim korištenjem te znanstvenik koji uzgaja drveće i ljudsko tkivo od kojih – gradi kuće.

Nakon odgledanih video govora gosti su uvodno iznijeli svoja stajališta koristeći svoja iskustva i saznanja te s nama podijelili mnoge nove informacije za koje nismo čuli.

“Godišnje uvozimo 1000 tona plastičnog granulata, jer se u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljno. Veliki dio tog materijala dolazi iz hrvatskog izvora, jer izvozimo prešanu plastiku umjesto da ju kao granulat pripremimo za ponovnu preradu u Hrvatskoj”, rekao je Josip Grilec, direktor Stražaplastike i tom činjenicom zaprepastio okupljene kojima je potom pokazao uzorke plastike kakve treba njegova tvornica. Dodao je i pozitivan primjer suradnje s dubrovačkom braniteljskom zadrugom i dječjim vrtićima gdje se prikupljaju plastični čepovi boca za koje Stražaplastika osigurava kartonske kutije.

Na to se nadovezao Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša: “Europska unija ima spreman novac za nas ako želimo pokrenuti biznis prerade sekundarnih sirovina koje bi koristile domaćim proizvođačima, što bi potencijalno dovelo do otvaranja velikog broja radnih mjesta”.

Pitali smo goste ima li pozitivnih primjera u Hrvatskoj te je Marko Košak iz Zelene akcije pohvalio napredak Čakovca i Krka te najavio kako su upravo dovršili projekt ekološke pretvorbe Ludbrega.

Čuli smo i pozitivna iskustva o korištenju Molok sustava odvajanja otpada koji nam je predstavio Marko Brnčić iz tvrtke STP: “Danas ih u Hrvatskoj imamo više od 400, a ova finska podzemna inovacija svakodnevno osvaja sve više svjetskih metropola.”.

Važnost edukacije te zdravstveni aspekt procesa recikliranja zastupala je Josipa Juričev-Sudac iz Udruge eko Zagreb koja je istaknula projekt ZEKO kojega je osmislio prof. Stanko Uršić.

Naznake promjena koje nas očekuju u Zagrebu dao je Alen Hadžić iz zagrebačke Čistoće, a  pozitivna iskustva iz ‘glavnog grada Europe’ Bruxelessa podijelila je Sonja Polonijo iz crikveničke Eko Murvice. Njih dvoje su također naglasili kako je potrebno mnogo novih ulaganja, a da sve nije moguće realizirati preko noći no da je rok do 2020. realno moguć za izvedbi istoga ukoliko će postojati kontinuirano financiranje ovog golemog preobražaja.

Startup projekt Freewa koji djeluje u sklopu Tehnološkog parka Razvojne agencije Zagreb predstavio je Goran Ladišić koji je pozvao sve nazočne na preuzimanje mobilne aplikacije i nastavak dodavanja izvora pitke vode u Hrvatskoj.

Poseban pljesak publike osvoijo je dugogodišnji urednik HRTove emisije Eko zona. Održavši govor koji je dijelom izgledao kao kritika kroz anegdote, a dijelom kao hvalospjev nekolicini sjajnih primjera eko i cirkularne proizvodnje završio je dramatičnim vapajem širokoj publici: “Oprostite na izrazu, ali ljudi su – ‘stoka’. Da, ‘stoka’ koja odbacuje gdje stigne i kako stigne. Čast izuzecima, ali moramo se generalno promijeniti, jer ovim načinom nećemo nikamo stići. Najbolje od svega je da to mozemo. Odmah. Sada.”, zaključio je Mladen Iličković.

Publika je pak bila skromna postavivši tek nekoliko, ali vrlo preciznih pitanja. Zanimalo ih je gdje nabaviti sirovinu za biorazgradivu plastiku, kako mogu pomoći gospodinu Grilecu iz Stražaplastike te kako mogu sami organizirati akcije prikupljanja plastike u svom kvartu. Gospođa koja je postavila to pitanje nakon događaja je rekla da već ima ideju kako to izvesti, a mi ćemo rado najaviti tu akciju kad se dogodi. Zajednički smo došli i do ideje kako bi kamione s više pregrada koji prikupljaju više raznovrsnih sirovina trebalo bolje označiti kako bi građani izbjegli špekulacije da sve odlazi na isto mjesto. Zajednička je ocjena većine prisutnih da bi nam sustav za odvajanje otpada s elektronskim korisničkim karticama uvelike olakšao stvaranje kulture kod građana.

Zaključak se gotovo sam nametnuo. Iako nam sustav šteka, stvari se ipak mijenjaju, polako i sigurno na bolje. Trebamo stvarati odgovornu kulturu pojedinca za odvajanje otpada u kućanstvima, ali i više koristiti proizvode koji su višekratno upotrebljivi kako bi izbjegli stvaranje sekundarnog otpada. Mi dodajemo da je važno učiti o tome djecu, stvarati kod njih navike i kulturu, jer ove promjene radimo zbog njih kojima ostaje ovaj naš grad, država i planeta.

Zahvaljujemo svim gostima i sudionicima događaja na inspirativnom druženju, a posebno našem partneru i prijatelju, Razvojnoj agenciji Zagreb s kojim zajedno realiziramo naše inspirativne događaje.

Vidimo se 13. veljače na novom TEDxZagrebSalonu pod nazivom – Zebra.